Podaci prezentirani na Svjetskom Ekonomskom Forumu održanom u Davosu u siječnju ove godine, pokazuju kako ženski sport doživljava jak rast popularnosti. Očekuje se da će se ovaj trend i nastaviti, a rana i ispravna ulaganja donose i pozitivni društveni utjecaj, status i poslovnu dobit.

1. Rast poslovanja

Na globalnoj razini prihodi od ženskog sporta u prethodne tri godine porasli su gotovo 300%. Prema istraživanju Deloitta,provedenom među profesionalcima zaduženim za brendiranje i marketing, gotovo 99% tvrtki povećalo je ulaganja u ženski sport. Žene su angažirane navijačice, promoviraju timove i sponzore na društvenim mrežama te kupuju sportsku opremu i rekvizite. Ove karakteristike podloga su za lančanu reakciju koja povećava gledanost i vidljivost brendova koji su prisutni u ženskom sportu.

2. Pozitivan branding

Podrška ženskom sportu pridonosi smanjivanju razlika u plaćama među spolovima i stvara motiv za bavljenjem sportom  među djevojčicama. Veća vidljivost ženskog sporta dovodi do više sponzorstava i viših primanja za sportašice. Istraživanja pokazuju da djevojčice koje se bave sportom razvijaju vještine liderstva i timskog rada koje iskustvo im kasnije koristi u karijeri.

3. Rano ulaganje osigurava bolje pozicioniranje branda

Iako su pokazatelji o ženskom sportu još uvijek ograničeni kada ih se uspoređuje sa podacima o muškom sportu, poželjno je da tvrtke pristupaju ulaganju na isti način kao i kod ulaganja u rizični kapital: prepoznati potencijal, mjeriti povrat ulaganja pametnim pokazateljima (poput prepoznatljivosti brenda i dosega vidljivosti brenda na društvenim mrežama), teuskladiti brending poruke sa vrijednostima koje nosi pojedini sport. Strateška ulaganja u ranoj fazi mogu oblikovati industriju i donijeti sigurnu i stalnu dobit na duži rok.

Kompanije poput Deloitta, AT&T-a i Cisca predvode inicijative poput „Athena Pledge“, koje potiču druge da podrže ženski sport. Uz sve veću pozornost i rast popularnosti, sada je vjerojatno najbolja prilika za za ulaganje u ženski sport. Iiše informacija na link

Europa svjedoči dosad neviđenim ulaganjima u ženski sport, posebno nogomet, jer vlade, savezi i privatni investitori sve više prepoznaju njegovu komercijalnu i društvenu vrijednost. Taj se trend ogleda u strategijama i financijskim inicijativama pojedinim zemljama posebice u Danskoj, Velikoj Britaniji i Španjolskoj, te diljem kontinenta putem strategijskog programa:

UEFA ‘Unstoppable’ (2024.–2030.)

UEFA je krajem 2024 godine predstavila šestogodišnji plan za jačanje ženskog nogometa, s ciljem stvaranja održivog i brzo rastućeg sustava. Ovaj je plan donesen nakon rekordnog rasta gledanosti ženskog nogometa prethodnih godina, od kojih se ističe gotovo dvostruki porast gledanosti utakmice finala Liga prvakinja 2023 u odnosu na prethodnu godinu.

Ključni elementi strategije uključuju:

• Ulaganje od 1 milijarde eura u ženski nogomet, uključujući 66 milijuna eura kroz HatTrick program.
• Osnivanje druge lige klupskih natjecanja u Europi radi proširenja broja klubova.
• Pokretanje programa za razvoj nogometa, s podrškom nacionalnim savezima, boljim pristupom igralištima za djevojčice i proširenjem UEFA Playmakers programa.
• Rad na organizaciji i edukaciji sa ciljem podizanja broja igračica, trenerica i sutkinja.

Ova ulaganja označavaju važan iskorak prema održivom rastu, većoj profesionalizaciji i boljoj vidljivosti ženskog sporta u Europi i šire. Više informacija link link

Europska organizacija za zaštitu potrošača (BEUC) i 22 udruge članice iz 17 zemalja 12. rujna 2024 psu odnijele pritužbu Europskoj komisiji i Mreži za suradnju u zaštiti potrošača (CPC) protiv nekoliko najvećihproizvođača videoigara, uključujući Activision Blizzard, Electronic Arts, Epic Games, Mojang, Roblox, Supercell i Ubisoft. Pritužba se odnosi na obmanjujuće prakse u oglašavanju popularnih igara kao što su Fortnite, EA Sports FC 24, Minecraft i Clash of Clans, posebno u vezi s kupnjama koje se izvršavaju unutar igre.

Mnoge video igre nude se kao “freemium” modeli. One su besplatne za igranje, ali ostvaruju prihod kroz kupnje unutar same aplikacije. BEUC tvrdi da ove tvrtke koriste zavaravajuće taktike koje krše zakone EU-a o zaštiti potrošača. Ključne zamjerke iznesene u podnesenoj pritužbi uključuju:

• nejasne iznose cijena digitalnih predmeta koji su u ponudi,
• zlouporabu valuta unutar igre putem kojih se obavlja kupnja (primjerice cijena predmeta iznosi 20 valutnih jedinica, no najmanji iznos koji igrač može kupiti je 100 valutnih jedinica),
• uskraćivanje potrošačkih prava, i
• upućivanje ponuda i reklama za kupovinu prema djeci.

Pritužbom se poziva Europska komisija na strožu provedbu zakona i donošenje novih propisa radi bolje zaštite EU potrošača. Više informacija na link.

Ured Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) poništio je žig „Wong lo kat“, jer je utvrđeno da jepodnesen u zloj vjeri. Sporni žig, koji je identičan ranijem žigu istog nositelja, podnesen je samo šest dana prije isteka roka u kojem se stariji žig morao početi upotrebljavati kako ne bi bio poništen.

Protiv ranijeg žiga bio je pokrenut postupak poništenja, a dokazi o stvarnoj uporabi postojali su samo za dio zaštićenih proizvoda. Žalbeno vijeće (BoA) utvrdilo je da je nova prijava identičnog žiga podnesena s ciljem zaobilaženja zakonske obveze uporabe, kršeći članak 59. stavak 1. točku (b) Uredbe o EU žigu (EUTMR).

Pozivajući se na presudu u predmetu MONOPOLY (T-663/19), BoA je zaključila da ukoliko je svrha nove prijave izbjegavanje posljedica neuporabe ranijeg žiga, ova činjenica može ukazivati na zlu vjeru. Iako je teret dokaza na podnositelju zahtjeva za poništenje, nositelj žiga mora pružiti valjano objašnjenje svojih namjera pri podnošenju prijave.

U ovom slučaju, nije pružen valjan razlog ponovnog podnošenja. Nositelj žiga nije naveo komercijalni razlognove prijave, niti se očitovao o svojim namjerama.

BoA je zaključila da je svrha nove prijave bila usmjerena na umjetno produženje prava na žig bez njegove stvarne uporabe. Pošto je prijava ovog žiga usmjerena na onemogućavanje trećim osobama da zaštite ovaj znak sporni je žig proglašen nevažećim zbog utvrđene zle vjere na strani podnositelja. Više informacija na link

Tijekom 2021. godine zabilježen je rekordan broj od 18.726 prijava zelenih žigova Europske unije (EUTM) pri EUIPO-u, što čini 12 % svih prijava te godine, prema istraživanju EUIPO-a i Europskog opservatorija za povrede prava intelektualnog vlasništva.

Izvješće pokazuje da zemlje izvan EU-a—posebno Kina, Južna Koreja, Švicarska, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD—podnose veći udio zelenih prijava (14,1 %) nego države članice EU-a (10,6 %). Unutar EU-a, najviše zelenih prijava dolazi iz Njemačke, Španjolske, Francuske, Italije, Nizozemske i Poljske.

Od 2015. godine, većina zelenih EUTM-ova odnosi se na kategorije usluga Ušteda i Proizvodnja energije, koje zajedno čine gotovo polovicu (48%) svih prijava. Slijede ih uslužne djelatnosti u sektorima Kontrole zagađenja (18%) i Prijevoza(11%).

Velike tvrtke su nešto aktivnije u zelenom brendiranju: 13 % njihovih prijava odnosi se na zelene žigove, u usporedbi s 10 % prijava malih i srednjih poduzeća (MSP-ova). Samo u 2021., te su brojke porasle na 14,6 % za velike tvrtke i 11,2 % za MSP-ove, što ukazuje da su poduzeća sve više fokusirana na ekologiju i održivost.

Nalazi su temeljeni na algoritmu koji je analizirao gotovo 70 milijuna izraza iz prijava EUTM-a od 1996., identificirajući zelene žigove kao one koji koriste barem jedan izraz iz liste od preko 900 pojmova koje su stručnjaci definirali kao “zelene”. Više informacija na linku.

2018. godine majka NBA zvijezde Luke Dončića, Mirjam Poterbin, podnijela je zahtjev za registraciju žiga “LUKA DONCIC 7” u SAD-u, uz njegov pisani pristanak,. Međutim Dončić je kroz svoju tvrtku Luka99 Inc. pokušao preuzeti kontrolu nad pravima na vlastiti brend, podnijevši zahtjeve za registracije novih žigova „LUKA DONCIC“ i loga „LUKA DONCIC“.

Američki ured za patente i žigove (USPTO) odbio je njegove zahtjeve zbog sličnosti s već postojećim žigom “LUKA DONCIC 7” u vlasništvu Poterbin,. Zbog toga je u rujnu 2022. izbio pravni spor kada je Dončić zatražio poništenje registracije tog žiga. Ovaj je predmet popraćen u svim svjetskim medijima, te je 2022 godine bio jedan od najčešće prenošenih pravnih sporova poznatih osoba.  

U prosincu 2022. predmet je zaključen nagodbom između Dončića i Poterbin čiji detalji nisu poznati javnosti, no kojom je osigurano pravo Luki da zaštiti svoje brandove, te da se postojeći prenesu na njega.

Ovaj predmet ocrtava važnost stručnog savjetovanja prilikom registracije žiga sa odvjetnikom za brendove ili žigove. Da je Dončić 2018. bio naveden kao vlasnik žiga, mogao je izbjeći javni sukob s majkom i zadržati punu kontrolu nad osobnim brendom. Ova situacija ukazuje sportašima i javnim osobama na rizike kojima se izlažu lošim upravljanjemintelektualnim vlasništvom, te koje posljedice ovakvo upravljanje može imati na reputaciju njihovog brenda.

Krajem listopada donesen je novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima (Nar. nov., br. 111/21), kojim se provodeDirektive 2019/790 i 2019/789 Europske unije u području autorskog prava. Kao jedan od najvažnijih ciljeva novog Zakona je prilagodba autorskopravnog okvira jedinstvenom digitalnom tržištu Europske unije i osiguravanje balansa interesa raznovrsnih autorskih skupina. 

Ključne novine uključuju širu definiciju autorskopravno zaštićenih djela, koja sada izričito obuhvaća audiovizualna i novinarska djela, kao i videoigre i multimedijski sadržaj. Zakon također uvodi načelo zemlje podrijetla za usluge emitiranja putem satelita i djelom na prateće internetske usluge.

Radi rješavanja problema tzv. „vrijednosnog jaza“ na digitalnim platformama za dijeljenje sadržaja, davatelji usluga sada su obvezni pribaviti odobrenje nositelja prava, čime se osigurava poštena naknada autorima. Zakon dodatno jača zaštitu autorskih prava u radnim odnosima Zakonom se na nov način uređuje stvaranje autorskog djela u radnom odnosu, po narudžbi, u državnoj i javnoj službi te na sveučilištu, uključujući i djela studenata, te se njime uvodi i novo srodno pravo za nakladnike informativnih publikacija. U definiciju pojma priopćavanja autorskog djela javnosti Zakonom je uvršteno da se djelo priopćava javnosti na svaki način, žicom ili bežičnim putem te da se za svako priopćavanje javnosti mora pribaviti odobrenje ugovorom ili na drugi prikladan način, osim u slučaju da Zakon ne određuje drugačije.

Zakonom su otklonjene dosadašnje nedorečenosti u pogledu korištenja zaštićenih djela u digitalnom i prekograničnom kontekstu. Tako je sada dopuštena upotreba zaštićenih djela u automatiziranoj računalnoj analizi (tekstualno i podatkovno rudarenje) u obrazovne i istraživačke svrhe. Također, dopuštena je i uporaba zaštićenih djela u digitalnoj nastavi u nekomercijalne obrazovne svrhe.

Nakon gotovo deset godina sudske bitke, Lionel Messi se izborio na pravo na žig “MESSI” u Europskoj uniji. Sud Europske unije (CJEU) potvrdio je raniju odluku Općeg suda EU-a i odbacio žalbe Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO) i španjolske tvrtke J.M.-E.V. e hijos S.R.L.

Messi je 2011. podnio zahtjev za registraciju znaka

za razne proizvode, uključujući odjeću, sportsku opremu i zaštitnu opremu. Ovom se zahtjevu usprotivilo društvo J.M.-E.V., koje je registriralo raniji sličan znak “MASSI” za slične proizvode. EUIPO je donio odluku u korist J.M.-E.V, obrazlažući da sličnost između ovih žigova može izazvati zabunu kod potrošača.

Ključno pitanje bilo je može li javnost zamijeniti “MASSI” s “MESSI”. EUIPO je prvotno tvrdio da se oba znaka odnose na isti tržišni segment, da koriste iste prodajne kanale i da imaju sličnu ciljanu publiku, te da stoga postoji vjerojatnost zabune.

Međutim, Opći sud, a sada i CJEU, odbacili su takvo tumačenje. Sudovi su naglasili da je Lionel Messi globalno prepoznatljiva i poznata osoba te da bi prosječni potrošač u EU odmah povezao ime “MESSI” s nogometnom zvijezdom. Stoga je mogućnost zabune s oznakom “MASSI” ocijenjena kao minimalna.

Presuda je posebno istaknula da je EUIPO pogrešno protumačio pojam relevantne javnosti. Sud je kritizirao EUIPO jer nije uzeo u obzir Messijevu reputaciju među EU potrošačima koja se prema Sudu EU mora smatrati”opće poznatom činjenicom” i koja je kao takva poznata i EUIPO-u, a koja je trebala utjecati na pozitivan ishod za Lionela Messi-ja čak i da on nije podnio dokaze kako bi dokazao ovu opće poznatu činjenicu.

CJEU je zaključio da su znakovi dovoljno različiti u percepciji javnosti, posebno s obzirom na Messijevu reputaciju. Ova odluka daje Messiju pravo na komercijalizaciju svog imena u cijeloj EU i postavlja važan presedan o utjecaju slave i notorne poznatosti u žigovnim sporovima. Više informacija na link

Sud Europske unije (CJEU) je 1. travnja, 2020 donio presudu (C-567/18) kojom je pobliže definirao uvjete odgovornosti internetskih prodajnih platformi poput Amazona za povredu žiga. Predmet je pokrenula tvrtka Coty, koja je tvrdila da je Amazon prekršio njezina prava na žig time što je skladištio i isporučivao parfem „Davidoff Hot Water” koji su na prodaju nudili prodavatelji trećih strana, bez Cotyjeva pristanka za plasman robe na tržište EU-a. Iako je parfem bio originalan, Coty nije odobrio njegovu prodaju u EU-u.

Sud je odgovorio na pitanje čini li samo skladištenje ove robe „korištenje” žiga prema članku 9. Uredbe o žigu EU-a. Zaključeno je da samo skladištenje proizvoda za treće strane, bez svijesti da se pritom krši pravo na žig i bez namjere da se roba prodaje u vlastito ime, ne predstavlja korištenje žiga. Posljedično, Amazon nije proglašen odgovornim za kršenje žiga. Više informacija na link

Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva pokrenuo je dvije studije na razini EU-a o tome kako mala i srednja poduzeća (MSP) te mladi Europljani doživljavaju intelektualno vlasništvo i brendove. Istraživanje IP SME Scoreboard 2019 proučava kako MSP-ovi koriste i razumiju prava intelektualnog vlasništva, dok IP Youth Scoreboard ispituje što utječe na odluke mladih pri pristupu digitalnom sadržaju ili kupnji brendirane robe, legalno ili ilegalno. Ažurirane studije, prvotno objavljene 2016., imaju cilj poboljšanja politika i predstavljene su na sastanku javnog sektora i konferenciji za MSP-ove u Helsinkiju u listopadu 2019. Više informacija na linku https://euipo.europa.eu/ohimportal/en/web/observatory/ip-youth-scoreboard