Matijević - Odvjetnički ured

Uvod

15. siječnja 2026. godine, Visoki upravni sud Republike Hrvatske (predmet br. Usž-213/2025-3) odbio je žalbu koju je podnijelo društvo Lacoste S.A. te je potvrdio presudu Upravnog suda kojom se odbija prigovor na registraciju figurativnog žiga COCCODRILLO u Hrvatskoj. Odluka je pravomoćna.

Žig, u vlasništvu poljskog društva CDRL S.A., sada je registriran za školske torbe (razred 18), dječju odjeću, obuću i pokrivala za glavu (razred 25), igre i igračke (razred 28) te pripadajuće maloprodajne usluge (razred 35). Odvjetnički ured Matijević zastupao je društvo CDRL S.A. tijekom cijelog postupka.

Postupovni okvir

Sporovi između žigova COCCODRILLO i Lacoste imaju dužu povijest na razini Europske unije. Godine 2013., Prvo žalbeno vijeće EUIPO-a (Odluka od 17. listopada 2013., R 1148/2011-1) odbilo je žalbu društva CDRL i odbilo registraciju figurativnog žiga COCCODRILLO kao žiga Europske unije za proizvode u razredu 25 (obuća od tekstila; odjeća i pokrivala za glavu, osim odjeće i pokrivala za glavu od kože i imitacije kože).

Zaključak Vijeća o postojanju opasnosti od zabune kod potrošača temeljio se primarno na jednom čimbeniku: za potrošače s talijanskog govornog područja, „COCCODRILLO“ nedvosmisleno znači „krokodil“. Ta pojmovna identičnost kao jedina relevantna poveznica između dva inače vizualno različita znaka ocjenjena je dostatnom za utvrđivanje vjerojatnosti dovođenja u zabunu, u kombinaciji s dokazanom pojačanom razlikovnošću i ugledom društva Lacoste na nekoliko ključnih tržišta EU-a.

U hrvatskom postupku predmetom su bili vizualno isti žigovi. Međutim, procjena je provedena iz perspektive hrvatskih potrošača, što je rezultiralo različitim ishodom.

Relevantna javnost i prosječni potrošač kao odlučujući čimbenik

Sukladno članku 8. stavku 1. točki (b) Uredbe o žigu EU-a (EUTMR) i njegovom hrvatskom ekvivalentu, članku 10. stavku 1. točki 2. Zakona o žigu vjerojatnost dovođenja u zabunu pretpostavlja da su suprotstavljeni znakovi barem slični. U slučaju da se utvrdi da su znakovi, na temelju ukupne ocjene (vizualne, fonetske i konceptualne, te općeg dojma koji ostavljaju), u cjelini nisu slični, daljnje ispitivanje vjerojatnosti dovođenja u zabunu (uključujući istovjetnost ili sličnost proizvoda te načelo međuovisnosti uspostavljeno u predmetu Canon, C-39/97) nije primjenjivo.

U postupku pred Žalbenim vijećem EUIPO iz 2013., mogućnost zabune je procjenjivana je I iz perspektive talijanskih potrošača, kojima je riječ „COCCODRILLO“ odmah razumljiva kao „krokodil“. Verbalni element osporenog žiga stoga je izravno upućivao na isti pojam koji prenosi raniji figurativni prikaz krokodila društva Lacoste. Time je utvrđena pojmovna istovjetnost.

Hrvatski sudovi ocijenili su žigove iz perspektive prosječnog hrvatskog potrošača, čiji je stupanj pažnje u odnosu na predmetne proizvode (svakodnevna odjeća, obuća i dodaci) prosječan. I Upravni sud u Zagrebu (Us I-3488/2022-12, presuda od 5. srpnja 2024.) i Visoki upravni sud zaključili su da domaći potrošač ne percipira riječ „COCCODRILLO“ kao „krokodil“. Iako postoji fonetska sličnost s hrvatskom riječi „krokodil“, talijanski pravopis i dvostruki suglasnici čine značenje nedovoljno transparentnim relevantnoj javnosti.

Ovaj se zaključak pokazao odlučujućim. Riječ „COCCODRILLO“, koja čini dominantni element osporenog žiga, prosječnom hrvatskom potrošaču ne priziva pojam krokodila. Za prateći figurativni element, sastavljen od apstraktnih geometrijskih oblika, utvrđeno je da je previše stiliziran da bi bio prepoznat kao prikaz krokodila (slično kao i u predmetu BADTORO, T-350/13, gdje je Opći sud Europske unije utvrdio da maštoviti, maskotni lik životinje stvara bitno drukčiji opći dojam od realističnog prikaza iste životinje). Budući da raniji žigovi društva Lacoste ne sadrže verbalne elemente, fonetska usporedba nije bila moguća. Na temelju općeg dojma, procjenjeno je da znakovi nisu slični.

Dominantna uloga verbalnog elementa „COCCODRILLO“ u općem dojmu osporenog žiga dodatno podupire ovaj zaključak (kao i predmetu GELENKGOLD, T-599/13, u kojem je Opći sud presudio da dominantni verbalni element u kombiniranom žigu smanjuje ukupnu sličnost s isključivo figurativnim ranijim žigom). Hrvatski sudovi ispravno su primijetili da pravo žiga EU-a štiti samo konkretni izričaj ideje utjelovljen u znaku, a ne apstraktni koncept sam po sebi (kao i u CMS Italy, T-711/20). Lacoste nema monopol na ideju krokodila, već isključivo na njegov specifičan prikaz.

Zašto pojačana razlikovnost nije mogla utjecati na ishod

Lacoste se pozvao na pojačanu razlikovnost i ugled svojih ranijih žigova. Visoki upravni sud, potvrđujući ocjene Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo RH i Upravnog suda, utvrdio je da Lacoste nije dokazao ugled svojih žigova u Republici Hrvatskoj. Sud je dodatno primijetio da, čak i uz pretpostavku da je ugled bio utvrđen, žig COCCODRILLO ne bi nepošteno iskoristio niti nanio štetu razlikovnom karakteru ili ugledu ranijih žigova.

Korisno je pojasniti zašto pojačana razlikovnost, čak i da je bila utvrđena, ne bi mogla promijeniti ishod. U predmetu Sabèl (C-251/95, t. 24), Sud Europske unije presudio je da pojmovna sličnost koja proizlazi iz analognog semantičkog sadržaja može dovesti do vjerojatnosti dovođenja u zabunu tamo gdje raniji žig ima posebno razlikovni karakter, bilo per se ili radi ugleda. Upravo je na ovaj način pojačana razlikovnost djelovala na odluku Žalbenog vijeća EUIPO iz 2013.: znakovi su smatrani sličnima isključivo pojmovno (za talijanske potrošače), a Vijeće se oslonilo na pojačanu razlikovnost kako bi tu jedinu pojmovnu poveznicu uzdiglo do razine utvrđenja vjerojatnosti dovođenja u zabunu (usporediti s predmetom KAJMAN, T-364/13).

Slično tome, prema načelu međuovisnosti usporedbe (interdependence principle) suprostavljenih žigova utvrđenog u predmetu Canon, niži stupanj sličnosti između znakova može biti kompenziran višim stupnjem sličnosti između proizvoda, i obrnuto. To, međutim, pretpostavlja da postoji barem određeni stupanj sličnosti između znakova.

U Republici Hrvatskoj niti jedan od tih mehanizama nije primjenjiv. Utvrđeno je da žigovi u svom općem dojmu za relevantnu javnost nisu slični. Ne postoji pojmovna asocijacija koju bi pojačana razlikovnost mogla pojačati, niti stupanj sličnosti znakova na kojem bi načelo međuovisnosti bilo primjenjeno u kojem slučaju se ukupna ocjena vjerojatnosti dovođenja u zabunu niti ne provodi.

Zaključak

Ovaj predmet ilustrira komplementarnu narav sustava žiga EU-a, u kojem unitarni karakter žiga EU-a koegzistira s nacionalnim registracijama. Prijava žiga EU-a ocjenjuje se u odnosu na bilo koji dio javnosti EU-a u čijoj percepciji može nastati vjerojatnost dovođenja u zabunu. Nacionalna prijava žiga ocjenjuje se u odnosu na javnost predmetne države članice. Usporedba sličnosti žigova, koji obuhvaćaju (gotovo) iste proizvode mogu polučiti različite ishode ovisno o razini na kojoj se traži zaštita. To nije nedosljednost sustava, već je inherentna značajka koegzistencije unitarne i nacionalne zaštite, koja odražava jezičnu i kulturnu raznolikost članica Europske unije, a s obzirom na koju različitost je europski pravni sustav zaštite žiga i dizajniran.

—

Andrej Matijević je odvjetnik te zastupnik za žigove i patente. Obnašao je dužnost predsjednika Žalbenih vijeća u području prava industrijskog vlasništva Republike Hrvatske od 2015. do 2024. godine.

* Sudska praksa: Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Usž-213/2025-3 (15. siječnja 2026.); Upravni sud u Zagrebu, Us I-3488/2022-12 (5. srpnja 2024.); Prvo žalbeno vijeće EUIPO-a, R 1148/2011-1 (17. listopada 2013.).